Izoenzimska analiza uključujući problem reprodukcije i konzervacije, populacija Pančićeve omorike (Picea omorika (Panč.) Purk.) sa višegradskog područja

Pančićeva omorika (Picea omorika (Panč.) Purk.) u prirodi ima malo i disjunktno područje rasprostiranja u istočnoj Bosni, u području srednjeg toka rijeke Drine (Slika 1) Najpoznatiji lokaliteti sa Pančićevom omorikom su na višegradskom području gdje se javlja u pet većih i manjih izoliranih populac...

Full description

Saved in:
Bibliographic Details
Main Authors: Dalibor Ballian, Dušan Gömöry, Roman Longauer, Todor Mikić, Ladislav Paule
Format: Article
Language:English
Published: Faculty of Forestry, University of Banja Luka 2005-06-01
Series:Glasnik Šumarskog Fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci
Online Access:https://glasnik.arbormagna.opalstacked.com/index.php/gsfbl/article/view/21
Tags: Add Tag
No Tags, Be the first to tag this record!
Description
Summary:Pančićeva omorika (Picea omorika (Panč.) Purk.) u prirodi ima malo i disjunktno područje rasprostiranja u istočnoj Bosni, u području srednjeg toka rijeke Drine (Slika 1) Najpoznatiji lokaliteti sa Pančićevom omorikom su na višegradskom području gdje se javlja u pet većih i manjih izoliranih populacija na lokalitetima Veliki Stolac, Gostilj, Karaula štula, Božurevac i Tovarnica (Slika 1), te na više drugih lokaliteta kao male grupe i pojedinačna stabala (Fukarek 1950, 1967, Tošić 1983). Do 1947 godine prema Fukrareku (1974) na području Višegrada postojalo je još nekoliko većih populacija pančićeve omorike, ali su uništene u velikim šumskim požarima. Pretežno raste na teže dostupnim terenima, većinom na kamenitim padinama, između 800 i 1550 m nadmorske visine, uz samu granicu sa Srbijom. Obzirom da je Pančićeva omorika tercijarni relikt i endemska vrsta bosanskohercegovačke i europske flore, našla je svoje mjesto u mnogim botaničkim vrtovima, a i u podizanju šumskih nasada diljem Europe.
ISSN:1512-956X
2303-694X