Konzervacija i turizam u zaštićenim područjima
Zbog sve većih pritisaka i ugrožavanja prirodnih resursa izdvajaju se karkteristična područja pod zaštitu. Područja koja su izdvojena ili se izdvajaju radi zaštite, imala su svoje specifičnosti, te su kao takva i klasificirana u jednu od grupa prirodnih objekata (nacionalni park, rezervat, spomenik...
Saved in:
| Main Author: | |
|---|---|
| Format: | Article |
| Language: | English |
| Published: |
Faculty of Forestry, University of Banja Luka
2005-12-01
|
| Series: | Glasnik Šumarskog Fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci |
| Subjects: | |
| Online Access: | https://filozofskopisanje.com/ojs_test/index.php/gsfbl/article/view/33 |
| Tags: |
Add Tag
No Tags, Be the first to tag this record!
|
| _version_ | 1846160104753201152 |
|---|---|
| author | Nenad Stojanović |
| author_facet | Nenad Stojanović |
| author_sort | Nenad Stojanović |
| collection | DOAJ |
| description |
Zbog sve većih pritisaka i ugrožavanja prirodnih resursa izdvajaju se karkteristična područja pod zaštitu. Područja koja su izdvojena ili se izdvajaju radi zaštite, imala su svoje specifičnosti, te su kao takva i klasificirana u jednu od grupa prirodnih objekata (nacionalni park, rezervat, spomenik prirode, park prirode, itd.). Glavni razlog osnivanja zaštićenih područja je očuvanje nekog tipa biofizičkog procesa ili stanja kao što su: divlja populacija, sredina, prirodni pejzaži ili kulturno-istorijske vrijednosti kao što je kulturološka tradicija zajednice. Turisti posjećuju ova zaštićena područja da bi razumjeli i naučili cijeniti vrijednosti zbog kojih je područje osnovano i da bi doživjeli nova iskustva. Turistički prihodi iz popularnih zaštićenih područja mogu biti iskorišteni da se pomogne finansiranje drugih područja koji ne mogu privući toliki broj turista ili gdje bi veliki broj posjeta mogao ugroziti osnovne razloge osnivanja tog područja. Prihodi od konzervacije mogu ustvari biti mnogo veći, nego prihodi drugih upotreba zemljišta koje se stavilo pod zaštitu. Menadžeri zaštićenih područja treba da imaju za cilj razvijanje turističkih razvojnih mogućnosti koje podržavaju dugoročni ekonomski razvoj i ohrabruju ponovne posjete. Osim toga, trebali bi pokušati dovesti do maksimuma interese lokalne zajednice, kao npr. zapošljavanje, socijalne i kulturološke beneficije kroz visoku potrošnju posjetilaca i angažovanje malih lokalnih preduzeća.
|
| format | Article |
| id | doaj-art-08e579ba84de4b4c8fdd200e9f7fa177 |
| institution | Kabale University |
| issn | 1512-956X 2303-694X |
| language | English |
| publishDate | 2005-12-01 |
| publisher | Faculty of Forestry, University of Banja Luka |
| record_format | Article |
| series | Glasnik Šumarskog Fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci |
| spelling | doaj-art-08e579ba84de4b4c8fdd200e9f7fa1772024-11-22T08:23:44ZengFaculty of Forestry, University of Banja LukaGlasnik Šumarskog Fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci1512-956X2303-694X2005-12-014Konzervacija i turizam u zaštićenim područjimaNenad Stojanović0Nacionalni park Kozara; email: nenads@prijedor.com Zbog sve većih pritisaka i ugrožavanja prirodnih resursa izdvajaju se karkteristična područja pod zaštitu. Područja koja su izdvojena ili se izdvajaju radi zaštite, imala su svoje specifičnosti, te su kao takva i klasificirana u jednu od grupa prirodnih objekata (nacionalni park, rezervat, spomenik prirode, park prirode, itd.). Glavni razlog osnivanja zaštićenih područja je očuvanje nekog tipa biofizičkog procesa ili stanja kao što su: divlja populacija, sredina, prirodni pejzaži ili kulturno-istorijske vrijednosti kao što je kulturološka tradicija zajednice. Turisti posjećuju ova zaštićena područja da bi razumjeli i naučili cijeniti vrijednosti zbog kojih je područje osnovano i da bi doživjeli nova iskustva. Turistički prihodi iz popularnih zaštićenih područja mogu biti iskorišteni da se pomogne finansiranje drugih područja koji ne mogu privući toliki broj turista ili gdje bi veliki broj posjeta mogao ugroziti osnovne razloge osnivanja tog područja. Prihodi od konzervacije mogu ustvari biti mnogo veći, nego prihodi drugih upotreba zemljišta koje se stavilo pod zaštitu. Menadžeri zaštićenih područja treba da imaju za cilj razvijanje turističkih razvojnih mogućnosti koje podržavaju dugoročni ekonomski razvoj i ohrabruju ponovne posjete. Osim toga, trebali bi pokušati dovesti do maksimuma interese lokalne zajednice, kao npr. zapošljavanje, socijalne i kulturološke beneficije kroz visoku potrošnju posjetilaca i angažovanje malih lokalnih preduzeća. https://filozofskopisanje.com/ojs_test/index.php/gsfbl/article/view/33zaštićena područjakonzervacijaturizam |
| spellingShingle | Nenad Stojanović Konzervacija i turizam u zaštićenim područjima Glasnik Šumarskog Fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci zaštićena područja konzervacija turizam |
| title | Konzervacija i turizam u zaštićenim područjima |
| title_full | Konzervacija i turizam u zaštićenim područjima |
| title_fullStr | Konzervacija i turizam u zaštićenim područjima |
| title_full_unstemmed | Konzervacija i turizam u zaštićenim područjima |
| title_short | Konzervacija i turizam u zaštićenim područjima |
| title_sort | konzervacija i turizam u zasticenim podrucjima |
| topic | zaštićena područja konzervacija turizam |
| url | https://filozofskopisanje.com/ojs_test/index.php/gsfbl/article/view/33 |
| work_keys_str_mv | AT nenadstojanovic konzervacijaiturizamuzasticenimpodrucjima |