USTAVNOPRAVNI POLOŽAJ HRVATSKE NA TEMELJU HRVATSKO-UGARSKE NAGODBE S ASPEKTA TEORIJE DRŽAVE I PRAVA
Ugarsko-hrvatska državna zajednica koja je postojala više od osam stoljeća bila je jedna od najtrajnijih državnih tvorevina u europskoj ustavnopravnoj povijesti, prije nego što je okončana 1918. godine raspadom tadašnje Austro-Ugarske Monarhije. Pri nastanku zajedničke države, njezine dvije članice...
Saved in:
| Main Author: | |
|---|---|
| Format: | Article |
| Language: | English |
| Published: |
Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Faculty of Law
2025-04-01
|
| Series: | Pravni Vjesnik |
| Online Access: | https://ojs.srce.hr/index.php/pravni-vjesnik/article/view/32864 |
| Tags: |
Add Tag
No Tags, Be the first to tag this record!
|
| _version_ | 1849222193900158976 |
|---|---|
| author | László Heka |
| author_facet | László Heka |
| author_sort | László Heka |
| collection | DOAJ |
| description | Ugarsko-hrvatska državna zajednica koja je postojala više od osam stoljeća bila je jedna od najtrajnijih državnih tvorevina u europskoj ustavnopravnoj povijesti, prije nego što je okončana 1918. godine raspadom tadašnje Austro-Ugarske Monarhije. Pri nastanku zajedničke države, njezine dvije članice nisu postavile pravne temelje državne zajednice, pa je sukob koji je nastao 1848. godine i jednostrano odcjepljenje Hrvatske (de facto jer je de iure dvije države još i dalje povezivala osoba kralja) stvorilo novu situaciju. Savez je obnovljen 1868. zaključivanjem Hrvatsko-ugarske nagodbe kao kompromisnog rješenja. Premda je ona nastala prema uzoru na Austro-ugarsku nagodbu, ipak neke njezine odredbe pružaju mogućnost različitog tumačenja, što je dovelo do čestih prijepora između Budimpešte i Zagreba.
Iz kuta pravnih komparatista i teoretičara države i prava ostaje dvojbeno je li Kraljevina Ugarska bila unitarna država ili je s Hrvatskom činila federaciju, odnosno realnu uniju. Uzavrele političke rasprave u doba dualizma nisu mogle dati jedinstven odgovor na to pitanje, a prilike za objektivne prosudbe nije bilo ni u doba između dva svjetska rata i potom Hladnog rata. Tek je osamostaljenje Hrvatske pružilo temelje za komparativna istraživanja sine ira et studio. U ovom radu iz perspektive teorije države i prava analiziramo hrvatsko-mađarski državnopravni model stvoren na temelju Hrvatsko-ugarske nagodbe. |
| format | Article |
| id | doaj-art-dfedcde02d4546e09d7be5bb3e1a6dc9 |
| institution | Kabale University |
| issn | 0352-5317 1849-0840 |
| language | English |
| publishDate | 2025-04-01 |
| publisher | Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Faculty of Law |
| record_format | Article |
| series | Pravni Vjesnik |
| spelling | doaj-art-dfedcde02d4546e09d7be5bb3e1a6dc92025-08-26T06:51:55ZengJosip Juraj Strossmayer University of Osijek, Faculty of LawPravni Vjesnik0352-53171849-08402025-04-01411254410.25234/pv/3286430820USTAVNOPRAVNI POLOŽAJ HRVATSKE NA TEMELJU HRVATSKO-UGARSKE NAGODBE S ASPEKTA TEORIJE DRŽAVE I PRAVALászló Heka0https://orcid.org/0000-0001-8561-2628Fakultet prava i političkih znanosti, Sveučilište u Szegedu, Tisza L. krt. 54, 6720 Szeged, MađarskaUgarsko-hrvatska državna zajednica koja je postojala više od osam stoljeća bila je jedna od najtrajnijih državnih tvorevina u europskoj ustavnopravnoj povijesti, prije nego što je okončana 1918. godine raspadom tadašnje Austro-Ugarske Monarhije. Pri nastanku zajedničke države, njezine dvije članice nisu postavile pravne temelje državne zajednice, pa je sukob koji je nastao 1848. godine i jednostrano odcjepljenje Hrvatske (de facto jer je de iure dvije države još i dalje povezivala osoba kralja) stvorilo novu situaciju. Savez je obnovljen 1868. zaključivanjem Hrvatsko-ugarske nagodbe kao kompromisnog rješenja. Premda je ona nastala prema uzoru na Austro-ugarsku nagodbu, ipak neke njezine odredbe pružaju mogućnost različitog tumačenja, što je dovelo do čestih prijepora između Budimpešte i Zagreba. Iz kuta pravnih komparatista i teoretičara države i prava ostaje dvojbeno je li Kraljevina Ugarska bila unitarna država ili je s Hrvatskom činila federaciju, odnosno realnu uniju. Uzavrele političke rasprave u doba dualizma nisu mogle dati jedinstven odgovor na to pitanje, a prilike za objektivne prosudbe nije bilo ni u doba između dva svjetska rata i potom Hladnog rata. Tek je osamostaljenje Hrvatske pružilo temelje za komparativna istraživanja sine ira et studio. U ovom radu iz perspektive teorije države i prava analiziramo hrvatsko-mađarski državnopravni model stvoren na temelju Hrvatsko-ugarske nagodbe.https://ojs.srce.hr/index.php/pravni-vjesnik/article/view/32864 |
| spellingShingle | László Heka USTAVNOPRAVNI POLOŽAJ HRVATSKE NA TEMELJU HRVATSKO-UGARSKE NAGODBE S ASPEKTA TEORIJE DRŽAVE I PRAVA Pravni Vjesnik |
| title | USTAVNOPRAVNI POLOŽAJ HRVATSKE NA TEMELJU HRVATSKO-UGARSKE NAGODBE S ASPEKTA TEORIJE DRŽAVE I PRAVA |
| title_full | USTAVNOPRAVNI POLOŽAJ HRVATSKE NA TEMELJU HRVATSKO-UGARSKE NAGODBE S ASPEKTA TEORIJE DRŽAVE I PRAVA |
| title_fullStr | USTAVNOPRAVNI POLOŽAJ HRVATSKE NA TEMELJU HRVATSKO-UGARSKE NAGODBE S ASPEKTA TEORIJE DRŽAVE I PRAVA |
| title_full_unstemmed | USTAVNOPRAVNI POLOŽAJ HRVATSKE NA TEMELJU HRVATSKO-UGARSKE NAGODBE S ASPEKTA TEORIJE DRŽAVE I PRAVA |
| title_short | USTAVNOPRAVNI POLOŽAJ HRVATSKE NA TEMELJU HRVATSKO-UGARSKE NAGODBE S ASPEKTA TEORIJE DRŽAVE I PRAVA |
| title_sort | ustavnopravni polozaj hrvatske na temelju hrvatsko ugarske nagodbe s aspekta teorije drzave i prava |
| url | https://ojs.srce.hr/index.php/pravni-vjesnik/article/view/32864 |
| work_keys_str_mv | AT laszloheka ustavnopravnipolozajhrvatskenatemeljuhrvatskougarskenagodbesaspektateorijedrzaveiprava |