USTAVNOPRAVNI POLOŽAJ HRVATSKE NA TEMELJU HRVATSKO-UGARSKE NAGODBE S ASPEKTA TEORIJE DRŽAVE I PRAVA
Ugarsko-hrvatska državna zajednica koja je postojala više od osam stoljeća bila je jedna od najtrajnijih državnih tvorevina u europskoj ustavnopravnoj povijesti, prije nego što je okončana 1918. godine raspadom tadašnje Austro-Ugarske Monarhije. Pri nastanku zajedničke države, njezine dvije članice...
Saved in:
| Main Author: | |
|---|---|
| Format: | Article |
| Language: | English |
| Published: |
Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Faculty of Law
2025-04-01
|
| Series: | Pravni Vjesnik |
| Online Access: | https://ojs.srce.hr/index.php/pravni-vjesnik/article/view/32864 |
| Tags: |
Add Tag
No Tags, Be the first to tag this record!
|
| Summary: | Ugarsko-hrvatska državna zajednica koja je postojala više od osam stoljeća bila je jedna od najtrajnijih državnih tvorevina u europskoj ustavnopravnoj povijesti, prije nego što je okončana 1918. godine raspadom tadašnje Austro-Ugarske Monarhije. Pri nastanku zajedničke države, njezine dvije članice nisu postavile pravne temelje državne zajednice, pa je sukob koji je nastao 1848. godine i jednostrano odcjepljenje Hrvatske (de facto jer je de iure dvije države još i dalje povezivala osoba kralja) stvorilo novu situaciju. Savez je obnovljen 1868. zaključivanjem Hrvatsko-ugarske nagodbe kao kompromisnog rješenja. Premda je ona nastala prema uzoru na Austro-ugarsku nagodbu, ipak neke njezine odredbe pružaju mogućnost različitog tumačenja, što je dovelo do čestih prijepora između Budimpešte i Zagreba.
Iz kuta pravnih komparatista i teoretičara države i prava ostaje dvojbeno je li Kraljevina Ugarska bila unitarna država ili je s Hrvatskom činila federaciju, odnosno realnu uniju. Uzavrele političke rasprave u doba dualizma nisu mogle dati jedinstven odgovor na to pitanje, a prilike za objektivne prosudbe nije bilo ni u doba između dva svjetska rata i potom Hladnog rata. Tek je osamostaljenje Hrvatske pružilo temelje za komparativna istraživanja sine ira et studio. U ovom radu iz perspektive teorije države i prava analiziramo hrvatsko-mađarski državnopravni model stvoren na temelju Hrvatsko-ugarske nagodbe. |
|---|---|
| ISSN: | 0352-5317 1849-0840 |