„Svemirski kauboji” i „drveni advokati” čovečanstva: ka održivom razvoju svemirskog prava
Autor u radu polazi od činjenice da su međunarodni propisi koji uređuju aktivnosti u svemiru doneti u vreme kada nije bilo zamislivo da će privatna preduzeća privredno eskploatisati resurse svemira. Autor zaključuje stoga da je komercijalizacija svemira donela nove izazove za međunarodno pravo, pore...
Saved in:
| Main Author: | |
|---|---|
| Format: | Article |
| Language: | English |
| Published: |
Institute of International Politics and Economics, Belgrade
2021-09-01
|
| Series: | Međunarodni Problemi |
| Subjects: | |
| Online Access: | https://internationalproblems.rs/wp-content/uploads/MP/2021/3/MP-2021-3-article-4.pdf |
| Tags: |
Add Tag
No Tags, Be the first to tag this record!
|
| Summary: | Autor u radu polazi od činjenice da su međunarodni propisi koji uređuju aktivnosti u svemiru doneti u vreme kada nije bilo zamislivo da će privatna preduzeća privredno eskploatisati resurse svemira. Autor zaključuje stoga da je komercijalizacija svemira donela nove izazove za međunarodno pravo, pored tradicionalnih problema demarkacije i militarizacije. Osnovna teza je da privredna eksploatacija nije u neskladu sa ciljevima Ugovora o svemiru, jer može da donese nesumnjive koristi po čovečanstvo. Međutim, autor smatra da vlasnička prava nisu moguća u sadašnjem pravnom okviru. Stoga je mišljenje autora da je neophodno reformisati pravni okvir, po mogućstvu izmenama Ugovora o svemiru, iako je verovatnije da će do toga doći kroz neformalne standarde koji bi sprečili potpuni haos slobode eksploatacije svemira. Autor zaključuje da održivi pravac razvoja komercijalizacije svemira treba da ide u pravcu ohrabrivanja na međunarodnom nivou regulisane preduzetničke inicijative, koja ne isključuje mogućnost pristupa svemirskim resursima za sve države. U radu se ističe kako je međunarodnopravna teorija podeljena na pristalice i protivnike tumačenja koja dozvoljavaju slobodu privređivanja i vlasništvo nad resursima svemira, dok su države većinski sklone da prihvate slobodu privređivanja, uz granice vezane za interese celog čovečanstva i zaštite životne sredine. Istovremeno, sa izuzetkom država koje jednostrano unutrašnjim zakonodavstvom predviđaju takvu mogućnost, one se protive vlasničkim pravima, jer tumače zabranu prisvajanja svemira u apsolutnom smislu. |
|---|---|
| ISSN: | 0025-8555 2406-0690 |